Preminula slikarka Rada Selaković

U Beogradu je juče u 56. godini preminula naša istaknuta slikarka Rada Selaković, potvrđeno je Tanjugu u Udruženju likovnih umetnika Srbije (ULUS).

Autorka, čija se dela nalaze u zbirkama muzeja i galerija u zemlji i u privatnim kolekcijama u zemlji i inostranstvu, dobitnik nagrada „Petar Lubarda” za slikarstvo i brojnih drugih, rođena je u Beogradu 1952. godine. Diplomirala je slikarstvo 1976. i magistrirala 1978. na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Na početku svog plodnog slikarskog rada kao stipendista grčke vlade bila je na studijskom boravku u Grčkoj od 1980. do 1981. godine, a kao dobitnik Fulbrajtove stipendije u SAD 1985. godine do 1986. godine.

Prvu samostalnu izložbu imala je 1980. godine u Beogradu, a potom je izlagala u Crnoj Gori, Grčkoj, SAD, Francuskoj i Nemačkoj. Grupno je izlagala još od 1975. godine i to na više od 300 izložbi u zemlji i inostranstvu.

Nagradu „Petar Lubarda” dobila je već 1978. godine, Nagradu za slikarstvo Oktobarskog salona 1983. godine, Zlatnu premiju jugoslovenskog portreta 1983. godine u Tuzli, Zlatnu paletu ULUS-a 1995. godine, Veliki pečat Grafičkog kolektiva 2004. godine, Nagradu na Jesenjoj izložbi ULUS-a 2005. godine, Nagradu Ministarstva kulture i medija, Nagradu 10. bijenala „U svetlosti Milene” Požarevac 2005. godine, Nagradu 39. hercegnovskog salona 2006. godine.

Izuzetno bogat stvaralački opus Selakovićeve čine slike, crteži, grafike, mozaici, objekti i video radovi izvedeni u različitim materijalima i tehnikama. Tako je i njen zidni mozaik – fontana Kosmorama, svakodnevno „na oku” gostiju beogradskog hotela „Hajat”.

Slikarska poetika Selakovićeve razvijala se od predmetnog ka apstraktnom, od čulnog ka vančulnom, ali, kako ističu kritičari, ti radovi uvek su obojeni snagom njene jake ličnosti.

Likovni kritičari su ocenili da je Selakovićeva bila (samo)svesna svoje čulnosti i svoje racionalnosti, i uspela da svoje umetničko, intelektualno i emotivno iskustvo integriše u neka opšta iskustva i forme savremene epohe. U svim razvojnim etapama njen likovni koncept je bio strog i jasno definisan, bez obzira na to da li je izražavao emociju, ironiju, fantastičnu viziju, kosmičke i kosmogonijske sadržaje.

Tanjug