Uticajni američki politikolog poljskog porekla i bivši savetnik za nacionalnu bezbednost Zbignjev Bžežinski preminuo je u 89. godini života.
Vest o njegovoj smrti objavila je noćas njegova ćerka Mika Bžežinski na društvenim mrežama, prenose mediji.
Bžežinski je bio savetnik za nacionalnu bezbednost u administraciji američkog predsednika Džimija Kartera od 1977. do 1981. godine i savetnik predsednika Lindona Džonsona od 1966. do 1968, ali je kao ekspert, član različitih odbora i organizacija i profesor na Univerzitetu Džons Hopkins ostao aktivan i uticajan do kraja života.
Pobornik intervencionizma u američkoj spoljnoj politici, u vreme raspada Jugoslavije, glasno je kritkovao prvobitno oklevanje administracije Bila Klintona da interveniše protiv srpskih snaga tokom rata u BiH, kasnije je podržavao bombardovanje Srbije 1999. godine.
Bio je, takođe, jedan od najvećih zagovorenika proširenja NATO nakon što je Vladimir Putin došao na čelo Rusije i, kako navodi AP, učestvovao u procesu privlačenja bivših sovjetskih republika u NATO.
Prethodno je bio poznat po ohrabrivanju disidenata iz Istočne Evrope i podsticanju borbe za ljudska prava u vreme Hladnog rata.
U vreme dok je bio Karterov savetnik za nacionalnu bezbednost smatra se da je pomogao rušenju ekonomskih barijera između Zapada i Sovjetskog Saveza i Kine, a za njegovog mandata potpisan Sporazum o ograničavanju strateškog naoružanja (SALT II).
Snažno je podržavao naoružavanje avganistanskih pobunjenika u odgovoru na „invaziju sovjetskih snaga” u Avganistanu.
Pomagao je Karteru da se nosi sa situacijom u vreme Iranske krize i neuspelog ishoda talačke krize, kao i da prevaziđe velike razlike između egipatskih i izraelskih lidera Anvara el Sadata i Menahema Begina što je dovelo do potpisivanja sporazuma iz Kamp Dejvida u septembru 1978.
Tri meseca kasnije, normalizovani su i američko-kineski odnosi, što je bio najveći prioritet Bžežinskog, navodi AP.
Nije podržavao izbor Donalda Trampa za predsednika SAD, a njegovu spoljnu politiku kritikovao je kao nejasnu, preneo je AFP.
Rođen je u Varšavi 1928. godine a obrazovao se u Kanadi i SAD, a po političkom opredeljenju je bio demokrata.
Bio je priznati stručnjak za komunizam kada je privukao pažnju američkih političara. Tokom 1960-ih bio je savetnik tadašnjeg američkog predsednika Džona Kenedija
Bžežinski se u vreme Karterove administracije često sukobljavao sa kolegama, među kojima je i sa tadašnjim državnim sekretrom Sajrusom Vensom.
Beloj kući razlike između Bžežinskog i Vensa zadavale su „veliku glavobolju” zbunjujući američku javnost o političkom kursu Karterove administracije i podstičući pad poverenja da bi Karter mogao da zadrži svoj tim za spoljnu politiku da radi u tandemu.
Iranska talačka kriza, koja je počela 1979. godine, postala je simbol neuspeha i frustracija Karterove administracije.
Bžežinski, tokom ranih meseci 1980-ih, bio je uveren da pregovori o oslobađanju otetih Amerikanci ne vode nikud, te je uz podršku Pentagona, počeo da vrši pritisak za sprovođenje vojne akcije.
Karter je, uprkos primedbama Vensa, pristao na „plan sa neizvesnim ishodom” za spasavanje talaca, ali se operacija završila neuspehom i ostavkom Vensa, dok je Karter izgubio na predsedničkim izborima od Ronalda Regana. (Tanjug)
Random autor